Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Trgu širokobrijeških žrtava te svečanom sjednicom Skupštine Županije Zapadnohercegovačke, u srijedu je u Širokom Brijegu obilježen Dan Županije Zapadnohercegovačke i obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Tijekom svečane sjednice Skupštine Županije Zapadnohercegovačke nazočnima su se obratili predsjednik Skupštine Ante Mišetić, predsjednik Vlade Zdenko Ćosić te predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Vladimir Šoljić.

Ante Mišetić upozorio je na važnost zajedništva Hrvata u vremenu u kojem se nalaze, ali je istaknuo da zajedništva nema bez žrtve. Riječ “zajedništvo” bez riječi “žrtva” ne znači ništa, istaknuo je Mišetić na početku obraćanja, dodajući da se okupljeni danas prisjećaju i svih nevinih koji su svoje živote utkali u stvaranje nečega ljepšega i nečega boljega, počevši od Franje Tuđmana, Mate Bobana i Gojka Šuška pa sve do generala Slobodana Praljka.

Zato vas molim da s tom porukom zajedništva i žrtve budemo svjedoci onoga što će sutra doći pred nas, da se skupa držimo jer jedino tako imamo priliku stvoriti ljepšu i bolju nam domovinu Bosnu i Hercegovinu, koja je država hrvatskog naroda i svih ostalih, zaključio je Mišetić prije otvorenja svečane sjednice Skupštine Županije Zapadnohercegovačke.

Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić u svome je govoru podsjetio kako su jedino Hrvati u Bosni i Hercegovini bili od samog početka za neovisnu BiH.
- Srbi su devedesetih zagovarali potpunu unitarizaciju bivše države. Istovremeno, čelnik SDA Alija Izetbegović je rješenje muslimanskog pitanja vidio isključivo u okviru nekakve rekonstruirane Jugoslavije. Tek kasnije, kad je slijed događaja pokazao to što je pokazao, Izetbegović je svoj program reducirao na BiH - istaknuo je Ćosić.

Podsjetio je i na činjenicu kako su jedino Hrvati početkom devedesetih bili za neovisnu BiH.
-Međunarodno priznanje BiH imalo je dva uvjeta. Održavanje referenduma o neovisnosti i dogovor o unutarnjem ustroju BiH. Kao što znamo, Karadžićevi Srbi su bojkotirali referendum o neovisnosti. Referendum je prošao zahvaljujući hrvatskom narodu u BiH, koji je imao primjedbe o referendumskom pitanju, ali ne i o referendumu. Da smo bili u pravu pokazao je i kasniji slijed događanja. U to vrijeme postignut je i dogovor o uniji triju republika. Međutim, nakon međunarodnog priznanja Alija Izetbegović je povukao potpis s tog dokumenta. Stoga, s pravom možemo reći kako je riječ o međunarodnom priznanju s "figom u džepu" - podsjetio je.

Istaknuo je kako je formiranje Hrvatske zajednice Herceg Bosne uslijedilo tek nakon samoorganiziranja srpskog i muslimanskog naroda u BiH.
-Ako bismo se vratili u ondašnji politički i društveni kontekst mogli bismo povući paralelu s današnjim političkom stanjem u BiH. Onda smo imali jednu nacionalističku i imperijalističku politiku iz Beograda koja je svoj fokus stavila na BiH s namjerom da je pokori i priključi toj krnjoj Jugoslaviji. Mi smo se tada otvoreno suprotstavili tomu. Srbi su početkom 1991. osnovali Srpsku republiku BiH, Bošnjaci su u isto to vrijeme osnovali Nacionalno vijeće za obranu muslimanskog naroda, u sklopu koga je djelovalo i oružano krilo - Patriotska liga. i onda smo vidjeli da nemamo drugog izlaza. S obzirom na te činjenice i zahuktalu agresiju na Hrvatsku i na incidente koji su se događali u BIH, mi smo vidjeli da nemamo drugog izlaza te smo pristupili utemeljenju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne kao jednog okvira zaštite i prostora i naroda. Zahvaljujući upravo tom okviru uspjeli smo obraniti većinu hrvatskih prostora u BiH - podsjetio je Zdenko Ćosić.

Svečanu sjednicu glazbenim brojevima uveličao je Djevojački zbor i Tamburaški orkestar Glazbene škole Široki Brijeg.