Sljedeći sugovornik koji je odgovorio na pitanja je Zdenko Ćosić (57), aktualni predsjednik Vlade ŽZH u proteklom mandatu, a istu dužnost obnašao je i u mandatu 2010. – 2014. godine.

Zdenko Ćosić je ponovno nositelj liste Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) u koaliciji s HKDU BiH za Skupštinu ŽZH. Ova stranka/koalicija je u proteklom mandatu imala apsolutnu većinu u Skupštini ŽZH, ukupno 14 od 24 zastupnika, od čega je 13 bilo iz HDZ-a BiH, a jedna zastupnica iz HKDU-a BiH.

1. S obzirom na negativne ocjene učinkovitosti rada Skupštine ŽZH i Vlade ŽZH od strane Centra civilnih inicijativa, kako Vi kao aktualni predsjednik Vlade i nositelj izborne liste ispred HDZ-a BiH za ŽZH, ocjenjujete dinamiku rada obiju institucija u proteklom mandatu 2014. – 2018.?

Rekao bih kako metodologija kojom CCI provodi monitoring rada Vlade ne govori ništa o sadržaju. Oni se više bave formom kao što je broj održanih sjednica, minutažom, to jest trajanjem sjednica. Njihov izvještaj više sliči na reportaže nekoga atletskog natjecanja. Čini se potpuno nepotrebnim sjediti na sjednici, recimo, dva sata i zaključiti kako je sjednica trajala baš toliko – dva sata!

2. Vlada ŽZH je u proteklom mandatu u novom sazivu održala 111 redovitih sjednica i jednu konstituirajuću. Smatrate li to dovoljnim s obzirom na to da je na raspolaganju imala 43 mjeseca od dana konstituiranja novoga saziva Vlade?

Prvo treba reći da je “ocjena učinkovitosti” koju je iznio CCI prezentirana nepuna četiri mjeseca prije kraja godine. Tih 111 sjednica lako se moglo pretvoriti u 150. Kad bismo dnevni red jedne sjednice od 20 točaka pretvorili u dvije sjednice, dobili bismo više održanih sjednica. Bi li to onda značilo kako imamo dinamično zasjedanje? Ako gledamo rad Vlade tako površno, samo kroz broj sjednica, to bi stvorilo sliku pojačane dinamike. U stvarnosti, to bi bilo manje učinkovito i ništa ne bismo dobili na vremenu. Naprotiv!

3. Što smatrate najvećim postignućem svoje Vlade u proteklom mandatu? Odnosno, koji su glavni razlozi zbog kojih vjerujete kako Vi i Vaša stranka zaslužujete ponovno povjerenje birača u ŽZH?

Ako govorimo o učincima Vlade u ovom mandatnom razdoblju, onda je najbolje pogledati u vremenski retrovizor. O čemu se govorilo prije četiri i više godina? Imali smo stalne štrajkove, blokade računa, probleme sa socijalnim davanjima: kasnile su porodiljne naknade nehumano predugo; stalni korisnici socijalne pomoći mjesecima su čekali primanja; bili smo primorani smanjivati plaće; dobavljači su tražili svoje; školski objekti su bili neuvjetni… Danas ne govorimo o tim stvarima jer više ne postoje kao problem. Uredno podmirujemo svoje obveze prema korisnicima, unaprijedili smo položaj svih spomenutih korisnika, a škole su obnovljene.

4. Koji su po Vama najvažniji problemi s kojima se suočavaju građani ŽZH, odnosno na čemu bi vlasti najviše trebale poraditi u idućem mandatu?

Naša županija je po indeksu razvijenosti odmah nakon privilegiranoga Sarajeva. Iako smo po procjenama i ocjenama nezavisnih promatrača označeni kao županija u kojoj je stvorena pozitivna klima za razvoj i strana ulaganja, još uvijek imamo problem velikog broja nezaposlenih što, pored ostalog, utječe na povećan broj onih koji odlaze u zemlje EU u potrazi za poslom. To je problem kojemu sustavno pristupamo. Povoljne su okolnosti što imamo stabilizirane javne financije i pozitivnu socijalnu klimu, s obzirom na to da smo sa svim sindikatima potpisali kolektivne ugovore i održavamo stalni dijalog. To nam omogućuje maksimalnu posvećenost aktivnostima u vidu donošenja planskih dokumenata i razvojnih strategija. Također, to nam omogućuje i pripreme projekata i korištenje predpristupnih fondova, što ujedno znači “uigravanje” svih struktura javnih službi za procese europskih integracija i obveza koje proizlaze iz Strategije Europske komisije, što nas čeka u skoroj budućnosti. Strategije razvoja poslovne infrastrukture, ruralnog gospodarstva, turizma, poticanje obiteljskih gospodarstava posebno u području poljoprivrede, nužno će rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta. To je jedini način kako ćemo zaustaviti sadašnje depopulacijske trendove.

5. Kad je riječ o odgovornosti prema biračima, smatrate li kako i sami birači ne stvaraju dovoljan pritisak na sve strukture vlasti pa se i vlasti mogu donekle odnositi opušteno, misleći kako ne moraju “polagati nikome račune”?

Sve strukture vlasti lako se pretvaraju u birokratsku otuđenu družinu ako nemaju neki vid nadzora, unutarnjeg i vanjskog. Glavnu ulogu “budilnika” uspavanim strukturama uvijek ima oporba. Naravno, tu je i javnost koja u modernim društvima uvijek participira u radu struktura vlasti na različite načine. Koliko je to slučaj u našoj županiji, meni je teško govoriti. Osobno se trudim uključiti što veći krug zainteresiranih pojedinaca ili udruga u sva pitanja odlučivanja. Ipak, odluke se donose na vladinoj adresi, ali je uvijek poželjno testirati te odluke u javnosti. Svaki čovjekov postupak, bio on na vlasti ili ne, mora biti prožet sviješću da ćemo prije ili kasnije nekome polagati račune – i Bogu i ljudima!

Razgovarao: Goran Kutle
(Izvor: Jabuka.tv)