Jučer je u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu predsjednik Vlade Zdenko Ćosić otvorio izložbu likovnih djela fra Mirka Ćosića pod nazivom „Slikarstvo mira i težnje za dostizanjem stvarnoga“.
Izložba je otvorena u suradnji s Franjevačkom galerijom Široki Brijeg, iz čijeg fundusa potječu predstavljeni radovi. Postavka radova fra Mirka Ćosića, prvog diplomiranog slikara franjevca iz Bosne i Hercegovine, upriličena je u povodu 50 godina od njegove smrti.
O umjetniku i o njegovom opusu govorili su i priređivač njegove monografije fra Vendelin Karačić, autor predgovora predstavljene kolekcije Beat Čolak i direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović. Fra Vendelin je, između ostaloga, rekao: „Ćosićev umjetnički opus svjedoči ljepotu življenja unatoč svemu onome što svakodnevica nosi i koja nikada nije toliko lijepa koliko bismo željeli, unoseći neophodnu dozu optimizma, kreativnosti i otvorenosti jednih prema drugima.“
Predsjednik Ćosić osvrnuo se na život i rad fra Mirka Ćosića, na njegov entuzijazam i ljubav prema umjetnosti, kazavši: “Danas vjerujem da je njegov duh negdje ispunjen kad pogleda da ovdje u Sarajevu promoviramo njegova djela i kad znamo da su njegova subraća pokrenuli Likovnu akademiju u Širokom Brijegu.“ Spomenuo je još jedan događaj kojega je sam inicirao s profesorima i studentima Likovne akademije u Širokom Brijegu u znak sjećanja i poštovanja prema fra Mirku Ćosiću, a to je likovna kolonija koja se održava u Hercegovini u svim mjestima u kojima je on djelovao.
Fra Mirko Ćosić rođen je 1903. godine u Buhovu, tada župa Rasno. Pučku školu završio je u Rasnu, gimnaziju kod franjevaca u Širokom Brijegu, bogoslovni studij u Mostaru i Strasbourgu. Za svećenika je zaređen 1929. godine. Diplomirao je u Zagrebu u klasi prof. Vladimira Becića, gdje stječe naziv akademski slikar, postavši tako prvi akademski slikar s područja Zapadne Hercegovine. 1935. godine dolazi u širokobriješku Klasičnu gimnaziju kao profesor likovnog odgoja, gdje predaje crtanje i povijest umjetnosti do krvavih događaja u veljači 1945. godine, kada su partizani pobili gotovo sve profesore te poznate Gimnazije. Preminuo je 1967. godine u Širokom Brijegu, gdje je i proveo svoj radni vijek. Za života nije izlagao, a prva samostalna izložba njegovih djela postavljena je 1986. godine.